Svaki voćar se pri orezivanju rukovodi osnovnim principima rezidbe, što je sasvim ispravno. Međutim, rezidba se ni u kom slučaju nesme izvoditi šablonski jer svaka vrsta voćaka, svaka sorta, pa čak i svako stablo zahteva poseban pristup, zbog čega je u voćarstvu važi poznata izreka „tri put meri jednom reži“. Da bi smo manje vičnim voćarima pomogli pri radu, ukazujemo na specifičnosti o kojima treba voditi računa pri rezidbi nekih voćnih vrsta.
- Breskva. Mora se orezivati svake godine, da bi se obezbedilo rastenje novih mladara od osnove do vrha krune. grančice koje su donele rod u prethodnoj godini rezidbom odstraniti a ako u osnovi imaju leotraste, skratiti ih. Grančice za rod skraćuju se na 2-3 lisna pupoljka u osnovi, a ostale potpuno odbacujemo, sem onih koje ostaju za rod u narednoj godini.
- Šljiva. Orezivanje treba da je toliko koliko je neophodno da se oblikuje kruna i održi ravnoteža između grana i vodilice.
- Višnja. Nikada netreba skraćivati malde grane, jer se na njima majske kitice nalaze u osnovi, a poznato je da višnja donosi rod samo na jednogodišnjim grančicana i majskim kiticama.
- Trešnja. Od završetka oblikovanja krune pa do pune rodnosti, trešnja se samo proređuje o održava se ravnoteža krune. Bujnim sortama osnovne ramene grane skraćivati svake godine.
- Kajsija. Rađa na jednogodišnjm grančicama i majskim kiticama. Glavni rod daju majske kitice, koje posle nekoliko godina treba obnavljati. Dok su stabla mlada, orezivanje se sastoji u proređivanju i najneophodnijem skraćivanju, radi održavanja ravnoteže u kruni.
- Jabuka. Primarni zadatak rezidbe u cilju obrazovanja cvetnih pupoljaka u unutrašnjosti kurne je da ona bude dovoljno osvetljena. Potrebno je izbaciti sve izlomljne grane, one koje se ukrštaju i zasenjuju jedna drugu nakon toga se proređuju letorasti jer e kod jabuke mora voditi računa kako za ovu tako i za narednu godinu. Rezidbom mora da se ostavi dovoljan letorasta da bi se na njima u toku godine formirale kvalitetne grančice koje će doneti rod naredne godine.
- Kruška. Grančice, koje nemaju cvetne populjke (jednogodišnje) se ne prekraćuju. Na takvim grančicama, kad se prekrate, u zavisnosti koliko je prekraćena, razvija se više letorasta i umesto jednog ili dva letorasta formira se metlast izgled. Time se pogoršavaju uslovi za fotosintetičke aktivnosti. Za pravilno izvođenje rezidbe neophodno je da se difiniše od cvetni od listnih popoljaka, starost rodnih grančica kao i starost rodnog drveta.
Nekoliko opštih praktičnih saveta pri rezidbi:
- Treba orezivati kasno tokom perioda mirovanja kako bi se izbegla oštećenja od hladnoće.
- Rezidba treba da je jača na zanemarenim stablima ili bujnim sortama, a slabija kod manje bujnih sorti.
- Prekraćivanje treba obavljati rezovima tik iznad pupoljka ili grane.
- Uklanjanje treba obavljati rezovima tik iznad osnove grane koja se uklanja.
- Ne praviti rezove preblizu grani sa koje se izdanak ili druga grana odstranjuje.
- Ne obavljati kompletnu rezidbu sa ciljem da se dosta zasenjeno drvo transformiše u rodno tokom samo jedne godine. Ovakvu rezidbu treba razvući na nekoliko godina.
- Premazi za rane nastale orezivanjem nisu neophodni u periodu mirovanja vegetacije.
- Alat koji se koristi pri orezivanju treba prilagoditi veličini grane koja se uklanja. Koristiti ručne makaze za male grančice, makaze za rezidbu za grane srednje veličine i testeru za velike grane.