Mušmula je dugogodišnja drvenasta listopadna voćka, koja u prinosi raste kao grm od 2 do 5 m visine. Kultivirana se češće uzgaja u obliku stabla koje može dosegnuti 4 do 5 m, ponekad i do 8 m. Plodovi mušmule su ukusni, osvježavajući i zdravi, bogati raznim minineralnim solima, pektinima, ugljikohidratima i organskim kiselinama, koje blagotvorno djeluju na ljudski organizam. Mušmula se od davnina uzgaja u mnogim zemljama. Potječe s Kavkaza, odakle je rasprostranjena na Krim i Sjeverni Iran, a zatim u sve ostale zemlje Sredozemlja. Može se naći i u toplijim dijelovima Sjeverne Amerike.
Agroekološki uslovi za uzgoj mušmule
Temperatura
Mušmula je voćka toplijih predjela, ali uspješno se uzgaja i u hladnijem podneblju. Topla pak mediteranska klima nije pogodna za uzgoj. Od svih vrsta jagodičastog voća mušmula ima najveći areal rasprostranjenosti. Uspješno se može uzgajati na nadmorskoj visini od 900 do 1.000 m. Nije osjetljiva na hladnije temperature kao ostale voćne vrste. Uspješno se uzgaja i u područjima sa srednjom godišnjom temperaturom od 8 do 9 ͦC. Ukoliko temperaturne amplitude nisu velike, podnosi i temperature do -36 ͦC. Zbog kasnog ulaska u fazu Cvetanja otporna je na proljetne mrazove. Mušmula ne podnosi trajno visoke temperature te joj dugotrajno visoke temperature preko 33 ͦC mogu uvelike štetiti.
Voda
Uzgoju mušmule pogoduju prostori s prosječnom godišnjom količinom padalina iznad 700 mm. Ako su padaline u toku vegetacije pravilno raspoređene, pogodni su i prostori s iznad 620 mm padalina. Mušmula relativno dobro podnosi sušu, zavisno od podloge na koju je nacijepljena.
Zemljište
Najbolji se rezultati postižu ukoliko je mušmula uzgajana na plodnom, rastresitom i umjereno vlažnom zemljištu. Neovisno o podlozi na koju je cijepljena, podzemna bi voda trebala biti najmanje 1,5m ispod površine.
Sadnja mušmule
Ukoliko će s mušmula uzgajati na većoj površini, u nasadu, onda zemljište pre sađenja treba pripremiti rigolovanjem. No, ukoliko se planira saditi samo 2 do 3 stabla, priprema zemljišta sastoji se u kopanju pojedinačnih jama dubokih oko 0,60 i širokih 1 – 1,2 m. Vreme sadnje je u jesen, zimu i rano proljeće. Pojedinačna se stabla mogu saditi u proljeće, ali za veće je nasade preporuka sadnja u jesen.
Rodnost i berba mušmule
Mušmula ulazi u rodnost treće ili četvrte godine po sađenju, nakon čega obilno rađa svake godine. U punoj rodnosti, nakon dvadesete godine starosti, mušmula cijepljena na dunju prosječno daje prinos od 60 do 80 kg, a cijepljena na bijeli glog i oskorušu daje prinos od 100 do 150 kg. Mušmula ima najduže razdoblje od vremena cvatnje do berbe, tj. 180 do 190 dana. Ako se plodovi uberu nakon manjeg smrzavanja plodova, onda će ravnomjernije i bolje dozrijevati te biti ukusniji za jelo.
Plodovi mušmule
Plodovi mušmule prvenstveno se koriste za jelo u svježem stanju, a mogu se koristiti i za raznovrsnu preradu. Ukus im je kiselkasto – slatkast i ukusne arome. Dozrevaju za jelo od druge polovine oktobra do kraja decembra, što zavisi o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Posle smrzavanja plodovi postaju ukusniji za jelo, jer izgube gorčinu.
Sorte mušmule
Od svih umereno – kontinentalnih voćnih vrsta mušmula ima najmanje sorata, svega 40 – 50, od kojih se u proizvodnji nalazi desetak. Sorte se mušmule međusobno razlikuju po krupnoći i obliku ploda te imaju li semenke ili ne. Prema krupnoći dele se na sitnoplodne i krupnoplodne. Po obliku ploda dele se na mušmule jabučastog i kruškastog oblika ploda.